U Splitu je od 2. do 8. veljače održan šesti puta u nizu Tjedan braka kao uvod u proslavu Svjetskog dana braka u organizaciji župe sv. Josipa na Mertojaku, Zajednice bračnih susreta i Bračnoga i obiteljskog savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije (BiOS). Gost prve večeri bila je profesorica katehetike i religiozne pedagogije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu dr. Jadranka Garmaz koja je održala predavanje „Kako osnažiti obitelj?". U izlaganju istaknula je pastoralnu fokusiranost Crkve na brak i obitelj kao „put Crkve", kao srž njenog poslanja, skrbi i navještaja, posebno u djelima, pismima, enciklikama i zauzetosti posljednjih papa – Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje. Obitelj je slika Božja jer je dio Božjeg plana o spasenju; biti slika Božja za bračni par i obitelj je trajni dar i zadatak, istaknula je dr. Garmaz, a duhovna pomagala za očuvanje braka i obitelji su molitva, sakramenti i vježbe u bračnim i obiteljskim vrlinama. Potom je istaknula važnost komunikacije i odnosa koji su teološki i religioznopedagoški izuzetno bitni za odgoj vjere jer je odnos prema bližnjemu nerazdvojiv od odnosa prema Bogu. Unatoč velikom utjecaju medija, ipak najmoćniji odgojitelj naše djece nije televizija i drugi mediji, nije svijet potrošnje, ideologije, nego su to, kako kaže Hartmut von Hentig – životne laži odraslih ili postojanje raskoraka između riječi odgojitelja i njegovog konkretnog životnog primjera. Radi toga je nužno, zaključila je dr. Garmaz, osnaživati roditelje na njihovu putu vjere te im sadržajno i vremenski izići u susret.
U drugom dijelu večeri o važnosti zdrave bračne i obiteljske komunikacije govorila je dr. med. mr. Zdenka Mrdeša Rogulj.
Druge večeri Tjedna braka gosti su bili mladi bračni par Anita i Petar Jurčević, roditelji petoro djece. Petar je poduzetnik i snimatelj koji radi i za vjerske emisije Splitsko-makarske nadbiskupije, a Anita diplomirana učiteljica. „Brak je slika Presvetog Trojstva i ne razumijemo zašto bi u njemu moralo biti svađe… Mi doživljavamo da se kroz razgovor i molitvu sve može riješiti u miru", rekla je supruga Anita i nastavila kako ih Božja nazočnost u svim dobrim pa i teškim situacijama (bolesti, u gubitku blizanaca odmah nakon poroda, smrti oca) nikad nije napuštala. Rekla je kako je važno za ništa se i nikoga grčevito ne držati, pa ni jedno za drugo osim za Boga jer ljubav pretpostavlja slobodu. Jedino tako uspjeli su prepustiti se životu, biti kreativni i uspješni i u filmskoj produkciji (snimili su nekoliko zapaženih filmova - Torinsko platno, Gospa Guadalupska, mnoga nadbiskupijska hodočašća i slično). Djeca su polako dolazila u njihov život kao darovi neba - Andrija, Karmela, Ivan, Josip, Luka – Leopold. Naučili su Gospodinu prepuštati „svoju parnicu", ne oslanjati se previše na ljudsku pomoć. Govoreći o duhovnosti, istaknuli su kako je važno da svatko osobno radi na svom odnosu s Bogom, onda će i bračna i obiteljska duhovnost biti zdrava. Temelj obiteljske duhovnosti je Euharistija.
Treće večeri izlagao je prof. dr. sc. Goran Kardum, prodekan za nastavu i studentska pitanja Filozofskog fakulteta u Splitu. U predavanju o suosjećajnosti i žrtvi u suživotu izložio je rezultate empirijskih istraživanja i teorijskih pristupa o žrtvi i žrtvenom ponašanju u suživotu (posebno bračnom) s naglaskom razlikovanja aktivne i pasivne žrtve te razlučivanja od sličnih, ali ipak drukčijih ponašanja poput empatije, altruističnog ponašanja, pomoći i njege ili skrbi. Spremnost na žrtvu i žrtveno ponašanje povezano je s područjem motivacije gdje se ističe važnost razlikovanja motiva pristupanja i izbjegavanja unutar socijalnih odnosa. Kada smo spremni na žrtvu, upravljani motivom pristupanja, dugoročno smo sretniji i imamo stabilnije odnose, kako za nas ili onoga koji se žrtvuje, tako i za onoga za koga se žrtvuje. Taj motiv pristupanja je u osnovi podloge izražavanja ljubavi i dobrobiti za zajednicu u kojoj živimo. Suprotno, kada se žrtvujemo kako bi izbjegli loše posljedice ili iz straha, kratkoročne i dugoročne posljedice su sasvim drugačije kako za onoga koji se žrtvuje, ali i za cijelu zajednicu ili obitelj za koju se žrtvuje. Posljedice su anksioznost, nezadovoljstvo, strah ili depresija a brojni empirijski nalazi ističu važnost i drugih psiholoških procesa koji posreduju u spremnosti na žrtvu ili izražavanja žrtvenog ponašanja: privrženost, posvećenost i suosjećajnost koji utječu i moderiraju spremnost na žrtvu.
Četvrte večeri Tjedna braka zanimljivo predavanje o gospodarenju novcem u obitelji održala je prof. dr. sc. Elza Jurun s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Iznijela je niz vrlo praktičnih primjera i načina kako se s manje novca mogu financirati potrebe u obitelji i korisno štedjeti, kako ne postati rob novca koji je dobar sluga, a loš gospodar. Pokazala je nazočnima kako se bilježeći prihode i rashode mogu planirati kućni proračun i naučiti živjeti na vlastiti, a ne na tuđi račun (kreditne kartice, dopušteni minusi, dodatno zaduživanje). Treba se držati pravila da rashodi ne smiju premašiti prihode kao i biblijskih načela o davanju desetine koji donose blagoslov u domove i obitelji. Novac nas najviše usrećuje kad ga darujemo, zaključila je.
Gost pete večeri Tjedna braka bio je mons. Tomislav Ćubelić, katedralni župnik, kanonik, aktivan u pastoralu braka i obitelji. Pronalazeći u svom predavanju odgovore na pitanje čija je obitelj odgovornost ili neodgovornost, istaknuo je kako je u braku i obitelji temeljno pitanje vjere i Boga kao kreatora braka. Brak proizlazi iz naravi čovjeka, premda suvremeno društvo dovodi u pitanje i brak i transcendenciju. Ako je Tvorac – Ljubav, na prvom mjestu u braku, ako je obitelj „mala crkva" sve će doći na svoje mjesto. Ljubav uvijek može naći najbolje rješenje za sve probleme. Ljubav je dar i povjerenje, ona se njeguje zajedničkom molitvom, sakramentima i zdravim bračnim dijalogom, rekao je.
A da je tome tako, potvrdili su posljednju večer svojim iskustvom bračni par Anđa i Ivica Veža, roditelji četvero djece, baka i djeda već po sedmi put, dugogodišnji voditelji i suradnici Hrvatske zajednice bračnih susreta. Govoreći o braku kao sakramentu, rekli su kako su odlukom za sakrament braka potvrdili svoj cilj da se ljube „kao što je On ljubio nas"i postanu znak Crkve u svijetu, grade svoju ljubav i za nju svjedoče, sudjelujući u životu velike obitelji Tijela Kristova. Jer, kako su rekli, brak je savez ljubavi i vidljivi znak Kristove ljubavi, ljubavi Presvetog Trojstva u svijetu.
Na Svjetski dan braka, u nedjelju 8.veljače na euharistijskom slavlju koje je predvodio don Vjenceslav Kujundžić, mnogi nazočni parovi obnovili su svoje bračne zavjete i odlučili još aktivnije sudjelovati u radu župne obiteljske zajednice. (izvor: IKA)
Ovdje možete pogledati fotografije
