3. Tko će naći ženu vrsnu? (Izr 31,10). Evo ti majke (Iv 19, 27)

CILJEVI:

  • otkriti na koji način žena u suvremenom svijetu može graditi svoj identitet i poslanje,
  • posvijestiti Marijinu ulogu u Crkvi kao Majke i žene,
  • oduševiti se Marijinim primjerom,
  • zalagati se da Marija bude uzor svim majkama u svakodnevnom životu

 

MOLITVA:

Marijo, zagovaraj naše obitelji.

Marijo, majko i zagovornice naša, predajemo tebi sve obitelji, pojedince i cijeli svijet. Kraljice mira, kao što si svojim posredovanjem pomogla mladencima u Kani Galilejskom, tako pomozi obiteljima u kojima vlada nemir, nasilje, nerazumijevanje i sukobi.

Nježna Majko, pomoćnice kršćana, molimo te, da nas sve predaš svome Sinu Isusu Kristu koji sve čine novo.

Daj da među supružnicima, braćom i sestrama zavlada mir, opraštanje, ljubav, međusobno poštivanje i radost.

Da se svi zajedno vratimo k izvoru vode i počnemo živjeti pod Božjim okriljem milosti. Kraljice obitelji, zaštiti nas od svakoga zla i vodi nas k Presvetom Srcu svoga Sina Isusa, našeg Spasitelja i Otkupitelja.

Amen.

 

MOTIVACIJA:

„ Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta“ ( Ivo Andrić)

  • Što po vama znači ova izreka o ženi?
  • Jesu li žene svjesne svoje važne uloge u životu ljudskog roda kako to naglašava Andrić?

 

UVOD/ NAJAVA TEME:

U današnjem svijetu nije lako biti žena ni muškarac. U prebrzom ritmu različitih promjena, zahvaljujući napretku tehnologije i utjecaju medija, čovjeku se nameće mnoštvo stilova života. Tako se nerijetko događa da ljudi u šumi ponuda teško grade čvrsti osobni identitet koji se ne mijenja kako trend nalaže. Shvaćanje spolnosti danas se itekako promijenilo u odnosu na vrijeme prije 50-tak godina. Činjenica jest da je prevladana diskriminacija u vrednovanju žene koja je kroz povijest na mnogo načina bila u težem položaju od muškarca. Međutim novo vrijeme nosi nove probleme. Tako se pred ženom pojavljuju izazovi kako biti uspješna kod kuće, na poslu, u društvu i Crkvi. Svjesni smo da svaki čovjek u svom sazrijevanju traži uzore. U teologiji žene posebno se ističe uzor po kojem svaka žena može graditi svoj identitet i poslanje u suvremenom svijetu, to je Blažena Djevica Marija.

Prijedlozi za razgovor:

  • Kakve negativne trendove možete uočiti u današnjem pogledu na ženu?
  • S kakvim uzorima se najčešće identificiraju djevojke i žene danas?
  • Je li konzervativna žena koja svoj život gradi po uzoru na Mariju?

 

OBRADA TEME:

a) BOG SE POUZDAJE U ŽENU: MAJKA EVA I MAJKA MARIJA

Stvorivši ljudsko biće kao ''muško i žensko'', Bog na jednak način daje osobno dostojanstvo muškarcu i ženi i obasipa ih neotuđivim pravima i odgovornostima svojstvenim ljudskoj osobi. Biblija ženu poistovjećuje sa životom, Eva je majka svih živih. Zbog grijeha ona život dariva kroz patnju (Post 3,16), ali pobjeđuje smrt omogućujući trajnost roda.

Nakon što je Eva na nagovor napasnika prezrela Božju volju, Bog u svom prijekoru upućenu Sotoni- Zmiji opet najavljuje tajanstvenu ženu koja će biti protivnica Zlome.

''Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvoga i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu '' (Post 3,15). Po ovim riječima Eva zna da će njeno potomstvo jednog dana zgaziti glavu Zmiji. Dok ne dođe taj dan uloga žene ostaje ograničena. Tek će Krist posvetiti dostojanstvo žene u potpunosti. Ta posveta dogodila se na dan Navještenja. Bog na najuzvišeniji način očituje dostojanstvo žene time što sam uzima ljudsko tijelo od Djevice Marije, koju Crkva štuje kao Majku Božju nazivajući je novom Evom i stavljajući je kao uzor otkupljene žene.

Marija je neoskrvnjena Djevica i Djevičanska majka koja će roditi pobjednika nad grijehom, Sotonom i smrću. Ona je skromna i ponizna nazaretska Djevica Marija, ''Početak boljega svijeta''. Ona će biti novo stvorenje, najsvetija kći palog roda ljudskoga.

Njezinu dušu nije zasjenio grijeh praroditelja kao što ga baštini svaki drugi čovjek. Ona je već u krilu svoje majke stvorena puna milosti da bude sva Božja zauvijek.

Nakon što je spomenuo nazočnost Marijinu i drugih žena uz križ Gospodinov, sv. Ivan izvješćuje: ''Isus tada, vidjevši majku i kraj nje učenika koga je ljubio, reče majci: '' Ženo,evo ti sina!'' Zatim reče učeniku: '' Evo ti majke'' (Iv 19, 26-27)

Te riječi posebno dirljive, tvore prizor otkrivenja; otkrivaju duboke osjećaje umirućega Krista i sadrže veliko bogatstvo značenja za kršćansku vjeru i duhovnost. Obraćajući se, na završetku svoga zemaljskog života, Majci i učeniku koga je ljubio, raspeti Mesija utvrđuje nove odnose ljubavi između Marije i kršćana.

Riječi umirućeg Isusa otkrivaju da njegova prvotna namjera nije povjeriti Majku Ivanu, nego povjeriti učenika Mariji dajući joj novo majčinsko poslanje.

Premda je Mariji prouzročila najveću patnju, Isusova smrt sama po sebi ne mijenja njezine uobičajene životne okolnosti; uistinu nakon što je napustio Nazaret da započne svoj javni život, Isus je već ostavio Mariju samu. Nazočnost njezine rođakinje Marije Kleofine pokraj križa dopušta pretpostaviti da je Djevica bila u dobrim odnosima s obitelji i rodbinom, u kojih bi mogla biti prihvaćena nakon Sinove smrti.

Isusove riječi poprimaju svoje najistinskije značenje u cijelom njegovom spasiteljskom poslanju. Izgovorene u trenutku otkupiteljske žrtve one crpe od te najuzvišenije okolnosti svoju najvišu vrijednost.

Za razgovor:

  • Mogu li se današnje majke poput Blažene Djevice Marije oduprijeti utjecaju Sotone, i kako?
  • Razmislimo što je Marija doživljavala, o čemu je razmišljala i kako se osjećala u trenutku dok je stajala pod križem?

 

b) MARIJINO MAJČINSTVO UZOR LJUDSKOG MAJČINSKTVA I MODEL DUHOVNOG ŽIVOTA

Marija je sigurno bila i jest nama kršćanima jedno veliko nadahnuće. Dokument ''Lumen Gentium'' je naziva ''tip i uzor Crkve'' pa zato čitava Crkva kao zajednica može u Mariji naći primjer odnosno uzor nasljedovanja. Sve ono čega je Crkva željna i što treba ostvariti to je Marija već ostvarila. Činjenica je da je ona u milosti hodila i rasla prebirući u svom srcu sve događaje i o njima razmišljajući. Zato je očito da je ona u svojoj vjeri imala proces i napredak kao svako ljudsko biće. Marija nam pokazuje neizrecivu vrijednost malih stvari. Ona nije učinila ništa spektakularno, a najspominjanija je žena u povijesti ljudskoga roda. Bit njezina života bila je u svakodnevnim stvarima koje se tiču brige za obiteljski život. Ona nije učinila ništa izvanredno, ali sve što je činila bilo je s izvanrednom ljubavlju. Samo ljubav životu daje kvalitetu.

Ako promotrimo evanđeoske tekstove koji prate Mariju kroz njezin život, vidjet ćemo da je ona kao i mi, na putu s nama ranjiva i puna nježnosti kao svaka majka.

Promatrajmo Mariju u trenutku kad su do nje došle riječi: ''Evo začet ćeš i roditi Sina''!

Preplašena, iznenađena, zbunjena, žena koja došavši k sebi nakon prvotne zbunjenosti, ne samo da traži razjašnjenje od anđela nego ga pita što to znači. Tek kada dobiva odgovor i spoznaje da to traži Svemogući pristaje na ponuđeno.

Marija je majčinski ozbiljna, zamišljena i brižna što se vidi iz evanđeoskih riječi: ''I rodi Sina, prvorođenca, te ga povije u pelenice i položi u jasle'' (Lk 2,7).

Prateći njezin put Majke i Božje službenice, susrećemo je u Kani Galilejskoj u slavlju i radostima koji nose sklapanje ženidbe. Marija je osjetila i znala prepoznati najkonkretnije potrebe ljudi, a isto tako je znala tražiti Isusovu pomoć. Ona je kroz svoje ''Da'' bliska ljudima jer zapaža njihove potrebe i zato posredujući intervenira.

U dvorani Posljednje večere Marija je također tu kao jedna od privilegiranih koja svojim povlaštenim statusom obogaćuje sve i sa svima dijeli iščekivanje. Shvaća da je mistično tijelo svoga Sina u milosti i zajedništvu cijele Crkve.

Kad bismo samo tu mudrost od nje naučili da kad god vidimo neki problem, kad se nađemo u nezgodnoj situaciji ili vidimo da netko drugi ima poteškoće da s Njom odemo k Isusu i s povjerenjem u njezino posredništvo vjerujemo da će Isus učiniti čudo i uljepšati naše osobne i obiteljske živote.

Marija je osoba dijaloga, ona je uvijek otvorena nama i svome Gospodinu.

Marijin zagovor može nas spasiti u ovome povijesnome hodu, jer je u njezinim rukama Gospodar povijesti i svijeta. Po njemu neka nam ona donese mir.

Ponizna Bogu i uvijek poslušna Djevica Marija ostaje u povijesti i pred čovječanstvom vrhunac ženskog dostojanstva.

Neka srca svih majki budu ispunjena Marijinim duhom – poniznosti, opuštenosti, dobrote, samozatajnosti, strpljivosti i jednostavnosti života.

Za razgovor:

  •  Jesu li današnje majke, poput Marije koja je bila slobodna od svih sebičnih želja i ljudskih interesa u svakom trenutku spremne staviti sebe na raspolaganje Bogu?
  • Jesam li ja kao majka dosljedna i zahtjevna u svojoj majčinskoj zadaći?

 

c)   ŽENA NA BRANIKU ŽIVOTA I U BORBI ZA BOLJI SVIJET

U današnjem svijetu čini se više nego ikada potrebnim obnavljati svijest ljudi o ulozi žene u Crkvi i društvu zbog modernih napasti koje su na nju usmjerene. Kod napastovanja Eve od strane Sotone nije slučajnost što je izabrana ona, a ne Adam. Neprimjereno i iz muških usta bilo bi reći da je to zbog njenih „kvaliteta“ kao što je prevrtljivost, povodljivost, znatiželja. Sotona se obraća ženi kao onoj koja je nositeljica života, onoj od koje će cjelokupno čovječanstvo doći na ovaj svijet. Sotona zna koliko je važna žena za ljudski rod. To napastovanje nije završilo pričom o Evi, nego se otkriva i razvija kroz čitavu povijest.

Spasenje se dogodilo i uprisutnjuje se u život kroz sakramente i poštivanje zapovijedi ljubavi. Kraljevstvo Božje ostvaruje se već sada i ovdje, ali ne u potpunosti jer zemaljski čovjek baštini sklonost grijehu. Zbog te sklonosti i moderna žena poput Eve prolazi kroz različite napasti Zloga, ali Krist joj otkupljenjem daje snagu da im se odupre, samo to treba htjeti. Napast je čini se uvijek ista, mami fizičkom, estetskom i intelektualnom privlačnošću - „dobro za jelo, pogledu zamamljivo, a za mudrost poželjno“. U današnjem svijetu od nametanja „savršenog“ fizičkog izgleda do estetskih zahvata, žena je u izazovima sa svih strana, od društvenih mreža, novina, trgovačkih lanaca.

Jadikujemo nad padom nataliteta i laganim izumiranjem našeg naroda, a umjesto ljepote rađanja i davanja života mi promoviramo idealno žensko tijelo bez strija, bora i sa zanosnim oblinama. Vrijednost žene prečesto se svodi na vagu, količinu sredstava za uljepšavanje i „trendi odjeću“. Naravno da su u tako složenim vrijednostima teške teme o rađanju, predanom majčinstvu, strpljivom rješavanju životnih problema. Roditi i odgojiti odgovornog čovjeka poslanje je žene koje treba poticati i promicati društvo i Crkva. Problem abortusa, napuštene i zlostavljane djece, razvrgnutih brakova ukazuje da je nešto trulo u današnjem svijetu. Ako o njima pričate onda ste zaostali, konzervativni i staromodni - jednom riječju neosviješteni. Ali Bogu hvala nada nikad ne umire, znajući za bezbroj primjera vrsnih žena koje odolijevaju nasrtajima javnog mnijenja i predano vrše svoje dužnosti. Uz Božju pomoć i zagovor Majke Božje, one su bile i ostale nositeljice ovog svijeta i temelj sretnijeg čovječanstva. One znaju koje kvalitete ne mijenja vrijeme.

Za razgovor:

  • Kako se danas oduprijeti negativnom utjecaju medija?
  • Koji su putovi ostvarenja boljeg svijeta s obzirom na probleme s kojima je suočena moderna žena?
  • Prema statistici, u Hrvatskoj se najčešće za abortus odlučuju udane žene koje već imaju djecu. Komentirajte taj podatak.

 

ZAKLJUČAK:

S obzirom na sve izneseno, čini se hitnijom nego ikad potreba revizije uloge i poslanja žene u Crkvi i svijetu. Marijin primjer daje nam nadu i predstavlja uzor savršene žene i majke. Ona je žena nade koju je sačuvala usred najveće patnje. Bila je sigurna da je Bog ljubi. Poput nje trebamo računati s Božjom Providnošću da će upraviti naše putove u pravom smjeru.

 

ZADATAK/ AKTUALIZACIJA:

Kao vjernici pozvani smo ugledati se u Marijin primjer, ne samo za sebe osobno nego i za vlastitu djecu.

  • Koje Marijine vrline po vama treba usaditi današnjoj djeci i na koji način?

 

LITERATURA

  • Jeruzalemska Biblija, KS, Zagreb,2014.
  • Rječnik biblijske teologije, KS, Zagreb, 1980.
  • Katekizam Katoličke crkve, Glas koncila, Zagreb, 1994.
  • Prapovijest spasenja,Celestin Tomić, Zagreb, 1977.
  • Vjera u obitelji, Christine Ponsard, Verbum, Split, 2012.

 


© 2020 - Splitsko-makarska nadbiskupija