9. Majčinstvo Blažene Djevice Marije

UVODNA MOLITVA

Spominjući se stogodišnjice Gospinih ukazanja u Fatimi (1917. - 2017.), kada je Gospa za sebe rekla: »Ja sam Kraljica svete krunice!« i pozvala cijeli svijet na molitvu krunice, zajednički otpjevati prve dvije kitice pjesme Kraljice svete krunice (PGPN, 612).

Kraljice svete krunice, beskrajne sreće more!
Tebi se puci klanjaju, anđeli tebi dvore.

Refren:
Kraljice krunice, moli za nas!
Kraljice krunice, budi nam spas!

Divno si čudo stvorila, krunicu kad si nam dala,
nebo i zemlja pjevaju: bila ti čast i hvala.

Refren:
Kraljice krunice, moli za nas!
Kraljice krunice, budi nam spas.


MOTIVACIJA

Katolički misionar u Japanu molio je časoslov vozeći se u vlaku. Iz knjige mu ispade sličica Majke Božje. Dječak koji je sjedio nasuprot, podigne sličicu s poda. Prije nego što ju je vratio svećeniku, radoznalo upita: »Tko je to?«
Svećenik se nasmiješi i odgovori: »To je moja mama.«
Na to ga dječak odmjeri i reče: »Ne sličiš joj.«
A svećenik kaza: »Imaš pravo. Iako se trudim.«

(Izvor: Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije / www.katehetski-nadbiskupija-split.net)


RAZMISLI

  • U kojoj mjeri sličiš Mariji? Nosiš li njezinu sličicu, medaljicu ili karmelski škapular kao podsjetnik na potrebu ulaganja truda oko toga da joj sve više nalikuješ?
  • Koliko se kao majka prepoznaješ kao nasljedovateljica Blažene Djevice Marije? U kojim se sve vidovima pronalaziš u, s jedne strane, sličnim izazovima i kušnjama, a s druge, u sličnim radostima i ushitima?
  • Po čemu i u kojim životnim situacijama prepoznajem da uspijevam biti »majka misionarka« koja nastoji biti slična Mariji, ali nastoji i oko toga da njezina djeca budu Marijini štovatelji i nasljedovatelji? Kakvi su sve moji »misionarski« pokušaji približavanja lika Blažene Djevice Marije mojoj obitelji i sredini u kojoj živim i djelujem?


RAZRADA

Što kaže Sveto pismo?

A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada. Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. No anđeo im reče: »Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.« I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći: »Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!« Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: »Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin.« I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli, divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno. (Lk 2,8-20)

Naša vjera je na najljepši mogući način sažeta u otajstvima svete krunice. Naime, nema te životne situacije koja nije opisana u otajstvima i u kojoj ne bismo mogli razmatrati u blizini Isusa i Marije što nam je činiti. Ali, uistinu, ispravno moliti i razmatrati bitna životna pitanja možemo jedino uz suradnju Duha Svetoga. Na molitvu smo pozvani. Ne na trgovinu s Bogom, već na molitvu koja nas mijenja iznutra dokle uistinu možemo dopustiti u srcu da mirno odjekuje ono »...budi volja Tvoja«.

U radosnim otajstvima posvješćujemo si da Bog ulazi u naš život, ako ga primamo, poglavito u one »najblatnije« dijelove našeg života i duše. Ulazi u naš život u liku nevina djeteta koje nas treba. Ne govori da nas treba, ali prepoznajemo tu potrebu za našim sebedarjem, kako bi se to nevino djetešce održalo na životu i bilo zaštićeno od raznih pogibelji koje mu prijete. Drugim riječima, Bog ulazi u naš život pozivajući nas na dobrotu i sebedarje. On unosi radost i svjetlo u naš život kad u sebi prepoznajemo snagu odazvati se i vjerovati, upustiti se u nepoznato slijedeći poziv dobrote i ljubavi bez obzira na cijenu, čineći na što nas Gospodin zove bez izgovora ili sumnje u svoje sposobnosti.

U otajstvima svjetla Gospodin otpočinje svoje javno djelovanje, i poručuje da nas nije ostavio, nego da je s nama uvijek u prilikama kruha i vina, da s nama suosjeća u svim životnim situacijama, da nas ne osuđuje, nego svojom milošću mijenja sve prljavo u plemenito i sveto. Ali damo li se biti »rođeni odozgo«? Imamo li vjere?

U žalosnim otajstvima Gospodin prolazi s nama kroz patnju. Jesmo li strpljivi? Pobjeđujemo li zlo dobrim? Ljubimo li neprijatelje?

Moleći slavna otajstva, dopuštamo li našoj vjeri u Gospodina da nas izvede u nov život? Vjerujemo li u uskrsnuće i život vječni? Što naša svakodnevica daje kao odgovor na ovo temeljno pitanje? Koliko je Bog prisutan u mojemu srcu i životu?


Što kaže Crkva?

  • Crkva s pravom posebnim štovanjem časti Mariju kao presvetu Majku Božju koja je sudjelovala u Kristovim otajstvima i koja je po Božjoj milosti, poslije Sina, uzvišena ponad svih anđela i ljudi. Već od najstarijih vremena Blažena se Djevica štuje pod nazivom »Bogorodice«, pod čiju se zaštitu vjernici moleći utječu u svim pogiblima i potrebama. (Lumen gentium, 66)
  • Sveti sabor izrijekom naučava taj katolički nauk i ujedno opominje svu djecu Crkve da velikodušno promiču štovanje, napose liturgijsko, prema Blaženoj Djevici Mariji [...] Nadalje, neka vjernici imaju na umu da se prava pobožnost ne sastoji u prolaznom čuvstvu niti u nekoj ispraznoj lakovjernosti, nego da proizlazi iz prave vjere koja nas vodi k priznavanju uzvišenosti Majke Božje te nas potiče na djetinju ljubav prema našoj Majci i na nasljedovanje njezinih vrlina. (Lumen Gentium, 67)
  • Tako je »punina vremena« očitovala izuzetno dostojanstvo »žene«. To dostojanstvo sadrži nadnaravno uzdignuće na povezanost s Bogom u Isusu Kristu, koja ispunja najuzvišeniji cilj ljudskog života, bilo na zemlji bilo u vječnosti. U tom smislu je »žena.« predstavnica i prauzor cijelog čovječanstva: prauzor ljudske naravi vlastite svim ljudima, muževima i ženama. Nazaretski događaj ipak označuju i oblik sjedinjenja sa živim Bogom, koji pripada samo »ženi« Mariji: povezanost majke i sina.. Nazaretska Djevica postala je Majka Božja. (Mulieris dignitatem, 4)


Što kaže znanost?

  • Mariologija je dio teologije, a bavi se proučavanjem života Djevice Marije i djela o njoj. U Hrvatskoj od 1974. godine pri Katoličkom bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu djeluje Hrvatski mariološki institut (http://h-mi.org) čija je svrha promicati i ostvarivati znanstveno proučavanje kako povijesno-kritičkih tako spekulativno-teoloških problema o presvetoj Bogorodici, Blaženoj Djevici Mariji unutar misterija Krista i Crkve, vodeći pritom posebno računa o prošlosti i sadašnjosti Katoličke Crkve i kršćanske vjere u Hrvatskoj.
  • Prema rezultatima istraživanja provedenog na uzorku od 1200 ispitanika iz svih šest hrvatskih regija, žene u puno većoj mjeri (21,4 posto) od muškaraca (8,3 posto) upravljaju svoje molitve Blaženoj Djevici Mariji. (Ančić, 2008.)


Što kažu muškarci/očevi?

Muškarci/očevi odgovarajući na pitanja: Što za mene znači kada moja supruga u življenju svojega majčinstva nastoji nasljedovati primjer Blažene Djevice Marije i drugih svetih žena? i Kako se pritom osjećam?, ponudili su sljedeće odgovore.

  • »Kada moja supruga u življenju svojega majčinstva nastoji nasljedovati primjer Blažene Djevice Marije i drugih svetih žena, daje mi poticaj da naša obitelj slijedi put Svete obitelji i tako raste u vjeri. Osjećam se ojačano, optimistično i pun vjere u našu budućnost.«
  • »Ona želi u potpunosti ostvariti svoje poslanje kao majka i supruga. Ponosan sam i radostan zbog toga. Na mene to svakako djeluje poticajno da ustrajem u svakodnevnim borbama i nastojanjima.«
  • »Iako joj se Marija katkad čini kao nedostižan uzor, ipak ne odustaje od toga da je nasljeduje. U tome joj pomaže i upoznavanje životopisa drugih svetih žena. Osjećam se potaknuto da joj u tome nasljedovanju pomažem, dok se sam trudim nasljedovati sv. Josipa.«


RASPRAVA

Počevši od biblijskog teksta i razmatranja, te uzimajući u obzir ono što kaže Crkva, znanost te muškarci/očevi, prepoznaj one točke koju su te dirnule. Uvažavajući voditeljicu i druge sudionice, ako želiš podijeli svoje misli i osjećaje, kao i komentare, stavove, saznanja i iskustva koja su ti se javila vezana uz temu i sadržaj kateheze.


POTICAJI

Temeljem sadržaja kateheze, na crtovlje napiši primljene poticaje u kontekstu:

1.    vlastita duhovna rasta;
2.    onoga što možeš učiniti u svojoj obitelji kao »kućnoj crkvi«;
3.    onoga što možeš učiniti izvan svoje obitelji, u Crkvi i društvu.


ZAKLJUČNA MOLITVA

Dogovorno odabrati jednu od dviju ponuđenih mogućnosti:

1. Izmoliti jednu deseticu krunice koja temom najbolje odgovara raspravi koja se vodila tijekom obrade kateheze.

2. Izmoliti sljedeću molitvu pape Franje:

Djevice i Majko Marijo,
ti koja si, potaknuta Duhom Svetim,
prihvatila Riječ života
u dubini svoje ponizne vjere,
kao što si se ti potpuno predala Vječnome,
pomozi nam reći naš »da«
na žuran poziv, žurniji no ikad prije,
da naviještamo Isusovu radosnu vijest.

Ispunjena Kristovom prisutnošću,
donijela si radost Ivanu Krstitelju,
koji je na tvoje riječi zaigrao od radosti
u krilu svoje majke.

Prepuna radosti,
pjevala si o čudesima Gospodnjim.
Ostala si čvrsta pred križem s nepokolebljivom vjerom i primila radosnu utjehu uskrsnuća te okupila učenike u iščekivanju Duha da se rodi evangelizacijska Crkva.
Izmoli nam sada novu gorljivost uskrslih da nosimo svima evanđelje života koje pobjeđuje smrt.
Daj nam svetu odvažnost da tražimo nove putove kako bi dar neugasive ljepote dopro do svih.
Djevice slušanja i kontemplacije, majko ljubavi, zaručnice vječnoga slavlja, moli za Crkvu, čija si najčišća slika, da se nikada ne zatvori u sebe i nikada ne posustane
u svojoj velikoj ljubavi za uspostavom Kraljevstva.

Zvijezdo nove evangelizacije,
pomozi nam da budemo svijetli svjedoci zajedništva,
služenja, gorljive i velikodušne vjere,
pravde i ljubavi prema siromašnima,
da radost evanđelja dopre do nakraj zemlje
i svojim svjetlom obasja i periferije svijeta.

Marijo živog evanđelja,
izvore radosti za malene,
moli za nas.

Amen. Aleluja!

Slava Ocu...


© 2020 - Splitsko-makarska nadbiskupija