UVODNA MOLITVA

Što tražiš od mene, Gospodine, danas?
Čemu se nadaš od mene?
Želio bih uskladiti svoj život s tvojim namjerama, s tvojim najmanjim željama.
Želio bih te moliti, gledati tvoje lice, da čitam u tvojim očima sve što očekuješ od ovog dana koji počinje i koji mora biti tvoj.
Što tražiš od mene ako ne dar srca, trajni, potpuni dar?
Pokaži mi kako moja ljubav može rasti, više ti se sviđati.
Što tražiš od mene ako ne otvorenost svim tvojim mislima, duh koji sluša i srdačno dočekuje tvoja nadahnuća?
Nauči me razabirati po sigurnim znacima tvoj istinski glas, razlikovati ga od glasa koji bi me htio zavesti i udaljiti od tebe.
Što tražiš od mene, ako ne prepuštanje moje volje tvojem božanskom htjenju koje mudro vodi cijelo moje postojanje?
S više molitava i više razgovora ojačaj moju želju da slijedim u svakom času namjeru tvoje mudrosti, tvoje ljubavi prema meni.

Jean Galot


MOTIVACIJA

Nevidljiva majka

Što je bliže, to je nevidljivija.
Ona je toplina koja grije, bez svraćanja pozornosti na sebe.
Ona je svjež zrak, bez kojeg nije moguće disati punim bićem.
Ona je svjetlost koja osvjetljuje iznutra.
Nakon što rodi, ne prestaje rađati: ni smrt je u tome ne može zaustaviti.
Njoj nisu potrebne velike riječi.
Ona govori svojim postojanjem.
Čitavo njezino biće, čitav njezin život stane u jednu riječ: ljubav.
Ljubav, koja se izriče kroz neizrecivu zahtjevnost, odjevenu u neuglednu jednostavnost. Njezina mudrost nije mudrost umnih ljudi.
Njezina je mudrost u srčanosti.
Njezina hrabrost nije usporediva s hrabrošću junaka, jer za nju ne postoje ni pobjede ni porazi.
Ona je iznad njih. Za nju postoji samo ljubav.
Bez nje ognjište ne umije ogrijati, jer ona toplini ognja daje svoju dušu.
Bez nje se sav život utiša, jer njezinu prisnost nema tko nadomjestiti.
Bez nje se čitav svijet umanji, kao da je netko uklonio potporni stup.
Što je dalje, to je vidljivija.
Što je dalje, to je djetinje srce snažnije doziva.
Djetinje srce, i kada je staračko, k njoj se privija.
Razdaljina ne gasi razgovjetnost njezina govora.
I, ma gdje bila, iz njezine dosjetljivosti ne prestaje rasti svijet, dobar svijet za njezine ljubljene.

(Izvor: katolici.org)


RAZMISLI

  • U kojoj mjeri su majke »nevidljive« u svojim obiteljima? U kojim situacijama si se osjećala »nevidljiva«? Osjećaš li katkad da je i tvoj posao i trud za obitelj nevidljiv i neprimijećen?
  • Sjećaš li se događaja kada je majka bila negdje daleko, a tvoje ju je srce baš zato snažnije dozivalo? Pokušaj ponovno doživjeti osjećaje koji su te tada prožimali.
  • Jesu li žene/majke »nevidljive« u Crkvi? Što potvrđuje uvažavanje žena i majki u Crkvi?


RAZRADA

Što kaže Sveto pismo?

Dok su oni tako putovali, uđe on u jedno selo. Žena neka imenom Marta, primi ga u kuću.. Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše riječ njegovu. A Marta bijaše sva zauzeta posluživanjem pa pristupi i reče: »Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne.« Odgovori joj Gospodin: »Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.« (Lk, 10,38-42)

Katkad nije dovoljan jedan ženski biblijski lik da bi se odredilo kakva žena treba biti, već se poseže za parom, za dva ženska lika. Primjer takvog ženskog para koji se nadopunjavao upravo su dvije sestre, Marta i Marija.

Evanđelista Luka izvješćuje kako Isus na putu u Jeruzalem nailazi na gostoljublje sestara Marte i Marije. Martu se vezalo uz domaćinstvo, kuharstvo, njegu bolesnika, a kao osobine pripisivale su joj se praktičnost, radišnost, prisebnost. Marta je postala simbol za djelatno kršćanstvo ili služenje u Crkvi. Mariju, koja je sjela do Isusovih nogu i slušala njegovu riječ, uzelo se kao simbol vjernika koji sluša i razmišlja o Božjoj riječi, i opisivalo ju se kao tihu, suzdržanu, dobru slušateljicu.

Premda je većina tumača na temelju likova Marte i Marije raspravljala o prvenstvu kontemplacije nad akcijom, bilo je i tumača koji su se zaokupljali njihovim psihološkim profilom. Marta, energična domaćica, odgovarala je tradicionalnoj slici žene koja nosi tri kuta kuće. Marija je svojom mirnoćom odgovarala ženi koja sluša, šuti, koju svijet ne zanima. Rijetko se o likovima Marte i Marije raspravljalo kao o odnosu žena i teologije. Isusove riječi: »Marija je izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti«, neki, međutim, tumače upravo u tom smislu.

Sjedajući do Isusovih nogu i slušajući njegovu riječ, Marija, naime, napušta kućansku službu i ulazi u ulogu u to vrijeme pridržanu muškarcima, učenicima koji sjede do nogu učitelja i slušaju ga. Isus ne kudi Marijin čin, ne vraća Mariju u kuhinju, nego kaže da je dobro izabrala i da joj se to neće oduzeti. Isus potiče Mariju da čini ono što nije bilo uobičajeno kod tradicionalnih ženskih uloga.

S druge strane, kako čitamo u 11. poglavlju Ivanova evanđelja, nakon bolesti i potom smrti svojega brata Lazara, i Marija i Marta rekle su Isusu istu rečenicu: »Da si bio ovdje, moj brat ne bi umro.« No, Marta je ona koja Isusu prva ide u susret i ne zaustavlja se na toj izjavi, nego s iskrenim pouzdanjem nastavlja: »Ali i sada znam: što god zaišteš od Boga, dat će ti.« Nakon Isusova odgovora: »Ja sam uskrsnuće i život...« ona ispovijeda vjeru u njega i u uskrsnuće, a zatim javlja svojoj sestri Mariji o Isusovu dolasku. Marija mu uplakana dolazi, a Isus duboko ganut čini ono što je obećao Marti, uskrsava Lazara. Prepoznajemo li se u liku Marije odnosno Marte, ili i jedna i druga »žive u nama«? Ovo potonje trebao bi biti cilj svake žene i majke, ali je pritom potrebno umješno uspostaviti skladnu ravnotežu između slušanja i razmatranja Isusovih riječi (kontemplacija) te služenja (akcija), uz spremnost da ispovijedamo svoju vjeru u Isusa i uskrsnuće. Već samim time žena/majka nedvojbeno ispunjava svoju ulogu u Crkvi.


Što kaže Crkva?

  • Hvala tebi, ženo-majko, koja si krilo ljudskog bića u radosti i muci toga jedinstvenog iskustva, po kojemu si Božji osmjeh djetetu koje dolazi na svijet, vodilja njegovih prvih koraka, podrška njegovu rastu, uporišna točka na životnom putu. (Pismo ženama, 2)
  • Majke također često prenose najdublji smisao vjerske prakse: u prvim molitvama, u raznim činima pobožnosti koje dijete uči (...) Bez majki ne samo da ne bi bilo novih vjernika, nego bi vjera izgubila dobar dio svoje jednostavne i duboke topline. (...) Predrage mame, hvala vam, hvala vam za ono što jeste u obitelji i za ono što dajete Crkvi i svijetu. (Amoris laetitia, 174)
  • U tomu kontekstu dobro pristaju i misli dubrovačkog biskupa Mate Uzinić izgovorene u propovijedi na Uskrs 2016. godine: »Dok se većina muškaraca usput negdje pogubi - uz Isusov križ od dvanaestorice apostola i sedamdeset dvojice učenika je ostao samo jedan - žene su one koje su i danas tu negdje blizu Isusa, one koje nam dolaze na misna slavlja, sudjeluju u pobožnostima, volontiraju u župama, prenose vjeru u obiteljima nastavljajući tako biti ono što su bile od početka: apostoli apostola.«


Što kaže znanost?

  • Prema istraživanju Franjevačkog instituta za kulturu mira, 47,1 posto muškaraca i 46,3 posto žena ne slaže se da žene nisu priznate u Crkve, dok ih se oko četrdeset posto o tom pitanju izjasnilo neodlučnima, a samo oko dvanaest posto drži da su žene nepriznate. (Ančić, 2008.)
  • Glede značenja krštenja djeteta u Hrvatskoj, žene su statistički bliže službenom nauku Crkve od muškaraca u rasponu od 8 do 11 posto, ovisno o tvrdnji (primjerice: »Krštenjem dijete postaje dijete Božje i članom Crkve.« i »Krštenje djeteta važno je radi drugih sakramenata i crkvenih obreda.«) o kojoj su se očitovale. (Pažin i Višaticki, 2011.)


Što kažu muškarci/očevi?

Među odgovorima muškaraca/očeva na pitanja: Što za mene znači kada moja supruga nesebično ispunja poslanje majke u svojoj vjerničkoj zajednici ili pak općoj Crkvi? i Kako se pritom osjećam?, izdvojeni su sljedeći.

  • »U trenutcima kada moja supruga nesebično ispunjava poslanje majke u svojoj vjerničkoj zajednici ili pak općoj Crkvi, javlja se i u meni poticaj da služimo zajedno kao apostolski par i naviještamo ljepotu života u braku i obitelji, dijeleći iskustvo našeg sakramenta braka. Tada se osjećam cjelovito, sigurno u našu ljubav i vrijedno u svojim očima, u nadi da me i Bog takvim vidi i voli.«
  • »Dojmljivo je kada gledam suprugu s koliko ljubavi daruje svoje vrijeme i talente u našoj vjerničkoj zajednici. Katkad mi se čini da zna i pretjerati, ali vidjevši koliko joj to znači i kako je ispunjava, lakše nadvladam svoju sebičnost. Osjećam se zadivljeno njenom kreativnošću kojom svjedoči za Boga Stvoritelja.«
  • »Kada moja supruga nesebično ispunja svoje poslanje majke, osjećam se ponosno i sretno. Samo hrabrim svjedočenjem u svim situacijama, pa tako i u svojoj vjerničkoj zajednici ili u Crkvi, možemo drugima svjedočiti Božji naum. Svaki novi život je najveća vrednota i osjećam da o tome treba govoriti posebno mladima i podržavati ih u njihovu poslanju roditeljstva.«


RASPRAVA

Što te je posebno dojmilo u ovoj katehezi? Koje su se misli i osjećaji javili tijekom slušanja/čitanja njezina sadržaja? Kako doživljavaš izabrane odgovore muškaraca/očeva? Ako želiš, podijeli ukratko s drugima svoje osjećaje i razmišljanja.


POTICAJI

Kao uvod u promišljanje o onome na što te ova kateheza potiče, razmisli o odgovorima na sljedeća dva pitanja:

  • Koje darove i talente si prepoznala kod sebe, a koje bi, sukladno uvjetima, mogla staviti u službu župne zajednice i Crkve tako da ne nanosiš štetu svojoj obitelji?
  • Jesi li prepoznala moguća konkretna djelovanja u svojoj župnoj zajednici i Crkvi u kojima bi mogla iskoristiti svoje darove i talente (pastoralno ili ekonomsko vijeće župe, molitvena zajednica, karitativno djelovanje, misijsko poslanje, volontiranje, mediji i društvene mreže itd.).

Temeljem sadržaja kateheze i promišljanja o prethodna dva pitanja, na crtovlje napiši primljene poticaje u kontekstu:

1.    vlastita duhovna rasta;
2.    onoga što možeš učiniti u svojoj obitelji kao »kućnoj crkvi«;
3.    onoga što možeš učiniti izvan svoje obitelji, u Crkvi i društvu.


ZAKLJUČNA MOLITVA

Izmoliti zajedno Molitvu majke ili sljedeću molitvu.

Evo me, Gospodine. I danas dolazim pred Tebe s mnoštvom obveza i susreta koji me očekuju. Pribojavam se kako ću sve to postići, kako to odraditi, a ostati mirna i sabrana. Ne znam što mi sve ovaj dan donosi, kojih će iznenađenja još biti. Ali jedno znam: koje god situacije da se pojave, želim ostati Tvoja, želim Tebe svjedočiti.

Želim danas u ovoj zbrci koja me okružuje, životom prigrliti Tvoje zapovjedi, suobličiti se s njima. Želim se predati Tvojoj ljubavi i bezuvjetnosti u svakom pogledu.

Ne dopusti da me išta spriječi u naviještanju Tebe, u svjedočenju Tebe svojim životom.

Molim Te, Gospodine, pošalji svojega Duha Branitelja da Te i ja znam svjedočiti i naviještati. Ne napuštaj me i daj da budem posrednik milosti Tvojih riječi upućenih onima koji ne vjeruju, koji nisu čuli za Tebe. Vodi me i budi sa mnom. Amen.

 


UVODNA MOLITVA

Osobna posveta Bezgrješnu srcu Marijinu

Presveta Djevice Marijo, Majko i Kraljice moja, tvojemu Bezgrješnom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela. Raspolaži sa mnom i sa svim što mi pripada sada i u vječnosti na hvalu i slavu Presvetoga Trojstva za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta. Bez- grješna moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno mojega krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svojemu Otkupitelju. Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga! Neka se u meni i po meni uvijek i u svemu vrši volja Božja! Amen!

Zdravo Marijo...


MOTIVACIJA

Čestitka za Majčin dan

Očev dan je prošao i bila sam sretna što sam ponovno uspjela razveseliti oca. Valjalo je početi misliti na Majčin dan. Krenula sam u potragu za čestitkom koju bi poklonila svojoj majci. Već joj godinama poklanjam različite čestitke trudeći se na kreativan način izraziti joj ljubav, zahvalnost i poštovanje. Razmišljala sam o njezinom doprinosu društvu već samim tim što je bila otvorena životu, što nas je rodila i brinula se o nama, a potom o doprinosu koji je dala društvu tijekom svoga radnog vijeka. Sjetila sam se i onoga što je činila za obitelj, Crkvu i društvu u svom slobodnom vremenu odnosno u trećoj smjeni, te naposljetku posvijestila ono što i sada čini kao majka i baka u mirovini. Obišla sam sve knjižare u našem mjestu i pretraživala mrežne stranice na internetu. No moja potraga bila je bezuspješna. Ostala sam zapanjena da nisam pronašla ni jednu čestitku koja bi na primjeren način izrazila uvažavanje doprinosa majki društvu. Svoje zapažanje podijelila sam sa svojim prijateljicama, također majkama. Zamislile smo se nad tom činjenicom i odlučile u našoj lokalnoj zajednici organizirati natječaj za takvu čestitku kako bismo je potaknuli na veće uvažavanje majki. Ali prije toga smo i same pokušale odrediti što bi takva čestitka sadržavala.

Pokušajte kroz oluju ideja u skupini usuglasiti pet ključnih naglasaka.


RAZMISLI

  • Što bi po tvojemu mišljenju bili razlozi nepostojanja takve čestitke u društvu?
  • U kojoj mjeri hrvatsko društvo vrednuje doprinos majki, uključujući onaj neizravni kod kuće i onaj izravni u društvu? U čemu se to očituje? A što je s bakama?
  • Uz rodilišta prijatelje djece i majki koja postoje, što bi se još u Hrvatskoj moglo okarakterizirati pojmom »prijatelji majki«?


RAZRADA

Što kaže Sveto pismo?

Tko će naći ženu vrsnu?
Više vrijedi ona nego biserje.
Muževljevo se srce uzda u nju, i blagom neće oskudijevati.
Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.
Pribavlja vunu i lan, i vješto radi rukama marnim.
Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.
Još za noći ona ustaje, i hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.
Opazi li polje, kupi ga plodom svojih ruku sadi vinograd.
Opasuje snagom bedra svoja, i živo miče rukama.
Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.
Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.
Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima..
Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine. Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.
Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.
Platno tka i prodaje ga, i pojase daje trgovcu.
Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.
Svoja usta mudro otvara, i pobožan joj je nauk na jeziku.
Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.
Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:
»Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.«
Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.
Plod joj dajte ruku njezinih, i neka je na Vratima hvale djela njezina! (Izr 31,10-31)

Knjiga Izreka 31,10-31 donosi nam opis »vrsne žene«, koja svojim sposobnostima predstavlja pravo blagostanje za svoju obitelj. Iako je tekst napisan u patrijarhalnom ozračju, reklo bi se kako cijela obitelj: muž, sinovi, ukućani, sluškinje ovise o njezinim sposobnostima. U modernom izričaju može se reći da je bila »menadžer« u svojoj obitelji, ne samo u odgoju djece nego i u ekonomskom i društvenom pogledu.

Paradoksalno je da je tijekom cijele ljudske povijesti preživljavanje čovječanstva i njegov kontinuitet uistinu bio povjeren ženi, dok je vođenje i organizacija javnoga društvenog života bila povjerena muškarcu. Potrebno je istaći da taj problem nije samo pravni, ekonomski i organizacijski, nego je također i problem mentaliteta, odnosno poštovanja prema ženi samoj i prema njezinim prirođenim sposobnostima kojih je društvo dugo vremena bilo lišeno.

Žena i danas doživljava diskriminaciju vezanu za plaću, karijeru, majčinstvo itd., a razlog tome je što je i dalje na snazi »unilateralna kultura« krojena po mjeri muškarca. Žena ako hoće biti jednaka muškarcu, prisiljena je odreći se svojih vlastitosti, upadajući u »muškaračke modele«, kako je to istaknuo sv. Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Mulieris dignitatem. Da bi se to promijenilo, potrebno je stvarati »dvoglasnu kulturu« u kojoj će žena biti važan subjekt za društvo. Međutim, taj subjektivitet žene treba biti temeljen na njezinoj specifičnosti »biti žena«. To je bogatstvo prijeko potrebno za harmoničan ljudski suživot bilo u obitelji bilo u drugim egzistencijalnim i društvenim područjima.

Stoga društveno kulturalna promocija istog dostojanstva i istih zajedničkih vrijednosti mora se uskladiti s priznanjem razlike. Jer nije samo diskriminacija kada se na istu stvar ne gleda isto, nego je također diskriminacija kada se na različitu stvar gleda isto. Stoga bitna, životna različitost muškarca i žene, izražene u daru spolnosti biti muško i biti žensko, a potencijalno biti otac i biti majka, usmjerene su prema međusobnom zajedništvu i obogaćenju. Drugim riječima, u muškarcu i ženi postoje određene, njima vlastite prirođene sposobnosti, kojima jedno drugo obogaćuju i nadopunjuju. Žena i muškarac su međusobno nadopunjujući jer ženskost ostvaruje »ljudskost« kao i muškost, ali na drukčiji i komplementaran način.

Žena i muškarac imaju zajedničko, odnosno isto dostojanstvo, ali imaju i istu odgovornost jedno za drugoga. Svako nepoštivanje dostojanstva bilo žene bilo muškarca u njegovoj istovjetnosti (biti na sliku Božju), ali i različitosti (biti na sliku Božju kao muško i kao žensko), negativno se odražava na muškarca i na ženu, ali i na čitavo društvo, dok svako poštivanje različitosti i uvažavanje specifičnosti koje proizlaze od različitosti biti žena i biti muškarac predstavlja dar i bogatstvo kao što nam i govori Knjiga Izreka. Društvo je više nego ikada potrebno ženinih urođenih sposobnosti koje također dijelom i proizlaze iz dara majčinstva, bilo fizičkog bilo duhovnog, jer da bi društvo moglo bolje i brže hodati i napredovati, potrebne su mu »dvije noge«.

Vraćajući se na pjesmu o vrsnoj ženi, ona se, ni onda kada je napisana ni danas u nekoj suvremenoj verziji, ne bi smjela uzeti kao nedostižni kriterij uspješnosti žene i majke koji joj postaje unutarnji ili izvanjski izvor frustracija i pritiska kada ga ne uspijeva dostići. Biti vrsna žena u svakom pogledu cilj je kojim svakako treba težiti, ali pritom valja imati na umu kako mjerodavni kriterij uspjeha žene i majke, pa tako i muškarca i oca, jest svekoliki prosperitet obitelji koji prije svega podrazumijeva duhovan rast njezinih članova. Sredstva za ostvarivanje toga kriterija su ponajprije ljubav, služenje i predanost, a njih Bog daje svakoj ženi i svakome muškarcu. Žena i majka pozvana je ostvariti svoje potencijale u svojoj jedinstvenosti, ali i u suradnji s drugima, a prije svega s članovima obitelji. Naposljetku njezina će joj djela govoriti u prilog.


Što kaže Crkva?

  • Dolazi vrijeme, već je tu, u kojem se promaknuće poziva žene razvija u punini, vrijeme u kojem žena osvaja prostor svog društvenog utjecaja i položaja kakva dosad nikad nije imala. U vremenu u kojem su čovječanstvo zahvatile duboke promjene, žene nadahnute evanđeljem, mogu mu silno pomoći da se ne usmjeri u propast. (iz Poruke Drugoga vatikanskog koncila ženama 1965. godine, usp. Mulieris dignitatem, 1)
  • Hvala tebi, ženo-radnice, zaposlenoj u svim područjima društvenog života, ekonomskog, kulturnog, umjetničkog, političkog, za doprinos neophodan u razvoju kulture sposobne spojiti razum i osjećaje, u poimanju života uvijek otvorenog smislu za »misterij«, u izgradnji najbogatijih političkih i ekonomskih struktura čovječanstva. [...] Hvala tebi, ženo, zbog same činjenice što si žena!
  • S percepcijom svojstvenom tvojoj ženstvenosti, ti obogaćuješ razumijevanje svijeta i doprinosiš punoj istini ljudskih odnosa. (Pismo ženama, 2)
  • U kulturalnom zaokretu u korist života, žene imaju jedinstven i možda odlučujući prostor misli i djelovanja: na njih spada da postanu promicateljice »novog feminizma« koji, bez upadanja u napast oponašanja modela »muškosti«, zna prepoznati i izraziti istinski ženski »genij« u svim očitovanjima društvenog života u svrhu potpunog nadilaženja svakog oblika diskriminacije, nasilja i iskorištavanja..« (Evangelium vitae, 99; vidi Volarević, 2013.)
  • Majke su najbolji lijek protiv širenja sebičnog individualizma. [...] One su te koje svjedoče ljepotu života. Nedvojbeno, društvo bez majki bilo bi nehumano, jer majke znaju uvijek, i u najtežim trenutcima svjedočiti nježnost, predanost i moralnu snagu. (Amoris laetitia, 274)


Što kaže znanost?

  • Prema Statističkom izviješću Državnog zavoda za statistiku o visokom obrazovanju u 2015. godini, udio studentica koje su diplomirale/završile studij te godine jest 59,6 posto. Udio žena doktora znanosti jest 56,6 posto. S druge strane, među nastavnicima i suradnicima u nastavi zaposlenih na temelju ugovora o radu udio žena jest 49,2 posto, a na temelju ugovora o djelu 48,4 posto jesu žene. (Izvor: www.dzs.hr)
  • Rezultati istraživanja Majčinstvo i karijera u Hrvatskoj provedenog na uzorku od 1200 zaposlenih majki u studenom 2014. godine, pokazali su da bi većina majki (71,1 posto) željela imati mogućnosti izbora fleksibilnog radnog vremena, a pri izboru novog poslodavaca to bi bio značajan kriterij izbora. (Izvor: www.mamforce.hr)
  • Mnoga istraživanja su pokazala da što je veći broj djece u kućanstvu i što su djeca mlađa, osjetno se povećavaju negativni učinci usklađivanja poslovnog i obiteljskog života (npr. Long Dilworth, 2004.), a podaci za 2015. pokazuju da je Hrvatska sa 7,7 posto žena s troje i više djece koje su zaposlene na nepuno radno vrijeme na samom europskom dnu. (Izvor: Eurostat 2015.)


Što kažu muškarci/očevi?

Kao odgovor na pitanja: Što za mene znači kada moja supruga riječju i primjerom svjedoči svoje majčinstvo te aktivno djeluje u društvu? i Kako se pritom osjećam?, muškarci/očevi dali su sljedeće odgovore.

  • »Znači da je prepoznala svoju ulogu majke i žene. Znači da je prihvatila sve obveze i zadatke koji stoje pred njom. Okolnosti i zakonska rješenja ne idu u prilog takvom stavu i zato se osjećam pozvanim još više djelovati i promicati ulogu majčinstva u društvu.«
  • »Znači da je istinski svjedok u ovom svijetu gdje smo poslani, te da se ne stidi Radosnu vijest nasljedovati i drugima biti znak u ovom vremenu.«
  • »Istančan osjećaj za potrebe drugih potiče je na djelovanje u društvu, a osobito na rad s obite- ljima s malom djecom. Majčinstvo u vrijeme rađanja djece dosta je zahtjevno, pa joj ne ostaje puno vremena za društveni angažman, ali se nadam da će u budućnosti to biti u još većem opsegu. Osjećam zahvalnost što ima hrabrosti i u javnosti posvjedočiti u prilog majčinstva.«


RASPRAVA

Koje su ti se misli i osjećaji javili dok si slušala što o temi kateheze piše Sveto pismo, što crkveno uči- teljstvo, što znanost, a što konkretni muškarci/očevi koji su bili zamoljeni odgovoriti na pitanja? Ako želiš, podijeli ih s ostalima.


POTICAJI

Temeljem sadržaja kateheze, na crtovlje napiši primljene poticaje u kontekstu:

1.    vlastita duhovna rasta;
2.    onoga što možeš učiniti u svojoj obitelji kao »kućnoj crkvi«;
3.    onoga što možeš učiniti izvan svoje obitelji, u Crkvi i društvu.


ZAKLJUČNA MOLITVA

Molitva sv. Terezije Avilske

Gospodine, Ti si također iznad lonaca i tava,
a ja nemam vremena biti svetica i Tebi za ljubav bdjeti noću,
niti mogu meditirati u jutarnjem sumraku ni u olujnom horizontu.
Učini me sveticom dok pripremam obroke i perem tanjure.
Prihvati moje hrapave ruke jer su za Tebe postale hrapave.
Može li moj sudoper biti ravan nekom gudalu koje izvodi nebesku melodiju na nekoj tavi?
Tako ju je teško očistiti i tako je ogavna. Čuješ li, Gospodine dragi, glazbu o kojoj mislim? Prošao je čas za molitvu dok sam prala suđe od večere, a nakon toga vrlo sam umorna.
Dok još ujutro moje srce pjeva na poslu, navečer davno prije mene polazi na počinak.
Daruj mi, Gospodine, svoje neumorno srce da u meni radi umjesto mojega.
Svoju sam jutarnju molitvu izmolila noću u čast Tvoga imena.
Izmolila sam je unaprijed za posao sutrašnjeg dana koji će biti sasvim jednak današnjem. Gospodine, Ti si također iznad lonaca i tava, i molim Te smijem li Ti umjesto osvojenih duša ponuditi umor koji me hvata kad vidim talog kave i zagorene lonce u kojima se kuhalo povrće? Sjeti me na sve što lako zaboravljam, ali ne samo zato da bih uštedjela na stepenicama, nego da bi moj savršeno prostrt stol bio molitva.
Iako imam Martine ruke, ćud mi je Marijina. I kad čistim crne cipele, Gospodine, pokušavam u njima naći Tvoje sandale.
Dok ribam pod, mislim kako su one hodale zemljom.
Gospodine, prihvati ovo moje razmatranje jer nemam vremena za više.
Gospodine, učini od svoje služavke nebesku princezu; zagrij cijelu kuhinju svojom ljubavlju i rasvijetli je svojim mirom.
Oprosti mi što se toliko brinem i pomozi mi da prestane moje mrmljanje.
Gospodine, Ti koji si pripremio doručak na jezeru, oprosti svijetu koji je tada rekao:
»Pa što dobra može doći iz Nazareta?«

Slava Ocu...


© 2020 - Splitsko-makarska nadbiskupija